^Vrati na vrh
foto1 foto2

Veliki Osmijeh

Poteškoće u razvoju govora

 Kada govorimo o razvoju govora važno je napomenuti da među djecom postoje velike individualne razlike u ovladavanju govorom.Dijete prvu riječ može izgovoriti s 9 mjeseci, ali i sa dvije godine, a da kasnije postigne normalan govorno-jezični razvoj. Zato kažemo da kašnjenje u razvoju govora može biti individualna razvojna karakteristika, ali i poremećaj.

Kad roditelji posumnjaju na zaostajanja u razvoju govora djeteta trebali bi se odmah obratiti stručnjaku - logopedu. Ako je dijete još premalo za rehabilitaciju, roditelji će dobiti informacije i savjete za postupak s njim dok malo ne poraste, i tako će steći sigurnost i smanjiti zabrinutost koja uvelike može utjecati na komunikaciju sa djetetom.

Pravodobno traženje pomoći, nakon čega slijedi dijagnosticiranje i otkrivanje uzroka u govornom razvoju, može pomoći otklanjanju uzroka ili barem ublažavanju poremećaja


Razvojni period od rođenja do 3. mjeseca

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

•   Teškoće u hranjenju zbog oralno-motornih problema.
•   Majka ne komunicira s djetetom.


Razvojni period od 4. do 6. mjeseci

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

•   Dijete većinu vremena se uopće ne glasa (šuti).
•   Dijete nema i ne razvija pogled u oči (kontakt očima).
•   Dijete ne ragira (ili vrlo slabo reagira) na buku i glasne zvukove.


Razvojni period od 7. mjeseca do godinu dana

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

•   Dijete je prestalo ili nije niti počelo brbljati.
•   Dijete ne koristi vokalnu igru s odraslima.
•   Nema dosljedne reakcije na glasne zvukove.
•   Ne komunicira pokazivanjem ili vokalizacijom s okolinom.
•   Ne reagira na zapovijedi ili kratke zahtjeve.
•   Ne služi se različitim glasovima izmjenjivog tempa i intonacije.


Razvojni period od 1. do 2. godine

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

•   Dijete ne razumije jednostavne verbalne zapovijedi („donesi bebu“).
•   Dijete ne pokazuje interes za govor i govorno izražavanje.
•   Dijete ne pokušava oponašati govor odraslih.
•   Koristi samo neverbalnu komunikaciju i pokazivanje predmeta, bez korištenja riječi.


Razvojni period od 2. do 3. godine

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

•   Ne reagira tj. ne izvodi dvočlane zapovijedi.
•   Ne povezuje dvije riječi.
•   Djetetov govor je nerazumljiv i roditeljima.
•   Dijete ne razvija simboličku igru.


Razvojni period od 3. do 4. godine

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

•   Djetetov govor je nerazumljiv.
•   Djetetov rječnik je siromašan.
•   Djetetov rečenicni iskaz je kratak i siromašan.
•   Produljeno fiziološko mucanje (sve izraženija nefluentnost govora).


Razvojni period od 4. do 5. godine

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

•   Dijete nije u stanju ispričati kratak slijed dogadaja.
•   Dijete ne razumije složenije jezične konstrukcije.
•   Djetetov govor je nerazumljiv.
•   Prisutne su teškoće artikulacije tj. nepravilan izgovor nekih glasova.
•   Djetetov govor je netečan, postoje zastajkivanja ili ponavljanja.
•   Postoje teškoce u sporazumijevanju s drugom djecom, teže ostvaruje kontakt zbog nerazumljivog govora.


Dijete od 5. godine nadalje treba potpuno razumjeti složeni govor.
Artikulacija (izgovor) svih glasova mora biti ispravna, uključujući i glas r. U toj dobi dijete već treba pokazivati interes za čitanje i pisanje te je u stanju napisati svoje ime.

Postoje tri oblika neispravnog izgovora glasova:

•   OMISIJA
izostavljanje glasova u riječi (plavo-pavo, Marko-Mako…), ovo je normalno za djecu do 3 godine, poslije toga ne bi se smjelo javljati

•   SUPSTITUCIJA
zamjena glasova drugim glasom (Luka-Juka, riba-wiba…), ovo je normalno za djecu do 4 godine, poslije toga ne bi se smjelo javljati

•   3. DISTORZIJA
iskrivljeni izgovor nekog glasa

Nesigurna predodžba glasovne strukture riječi (leksička dislalija ) ili tzv. nesigurna riječ (nisu krivi glasovi već njihov  razmještaj), primjerice Zagreb-Zabreg, lokomotiva-lokotomotiva,traktor-tratkor, crkva-cvrka...). Ovaj problem može se javiti u ranom jezičnom razvoju. Najčešće spontano nestaje, a ako to nije slučaj do  kasnijeg predškolskog uzrsta (5.godine) treba potražiti stručnu pomoć logopeda, jer može ukazivati na postojenja  jezičnih problema u djeteta.

Najčešči uzroci poremećaja artikulacije (izgovora) su:

•   odstupanja u građi ili funkciji organa za artikulaciju (jezik, usne, meko nepce…)
•   oštećenje ili gubitak sluha
•   intelektualno zaostajanje
•   loš fonematski sluh (nerazlikovanje između glasova u riječi)
•   loš govorni uzor


Tijekom prve dvije godine treba poticati dijete na izgovaranje samoglasnika i na kombinaciju suglasnika i samoglasnika u govoru (ma-ma, ta-ta, ba-ba, pa-pa...). Djeci od druge do četvrte godine treba se obraćati jasnim i jednostavnim rečenicama, ali i nadograđivati i proširivati ono što su rekla (Idemo baki. Da, idemo baki.). Važno je proširivati im postupno rječnik i dati im mogućnost da što više prepričavaju događaje toga ili protekloga dana. Tako i roditelji mogu utjecati na postupan razvoj govora svoga djeteta. Što se tiče izgovora, djeca u dobi između tri i tri i pol godine moraju ispravno izgovarati glasove p, b, t, d, k, g, m, n,j, f, v, h, l, a, e, i, o, u, dok se glasovi s, z, c, š, ž, č, ć, dž, đ, r, lj i nj mogu tolerirati najdulje do pete godine.
Ako kod djeteta primijetite neka druga odstupanja u govoru, kao što su mucanje ili brzopletost, treba što ranije intervenirati. Ako je dijete premalo za terapiju, barem ćete dobiti logopedski savjet kako se postaviti i reagirati.

 


Mucanje (balbuties) ili eng. stuttering je najpoznatiji poremećaj, ali na sreću nije i najučestaliji. Lako je prepoznatljiv zbog svojih specifičnih manifestacija, a to su: ponavljanje dijelova riječi ili rečenice, produžavanje glasova, zastoji u govoru, neadekvatne puze, ubacivanje različitih glasova, poštapalice, dulje trajanje govora, razni nepotrebni zvukovi i sl. Mucanje mogu pratiti i druge negovorne pojave po osobu koja muca kao što su: strah pred govorom i govornim situacijama, tikovi, različiti pokreti glave, tijelom ili udovima, neadekvatne fiziološke reakcije, strah, emocionalne nestabilnost, smanjena koncentracija, izbjegavanje vizualnog kontakta sa sugovornikom i sl. Svi autori koji su se bavili problematikom mucanja slažu se da je broj muške djece koja mucaju veći od broja ženske djece. Razlozi ove pojave do danas nisu u potpunosti razjašnjeni. Ista je situacija i kod pitanja nasljednosti mucanja. Iako novije studije naglašavaju he

Fiziološko mucanje česta je pojava u dobi između druge i treće godine djetetovog života. Preklapa se u najvećem broju slučajeva s intenzivnim razvojem govora. Simptomatski u potpunosti nalikuje pravom mucanju, ali je važno naglasiti da je to prolazna faza koja u najvećem broju slučajeva ako se ne intervenira direktno u govor djeteta, ne ostavlja nikakve posljedice na dječji govor.

Sve što vas zanima vezano za bebe, djecu, odgoj, roditeljstvo, dojenje, tegobe, zdravlje, trudnoću, porod... možete pitati i tražiti savjet na našem 

Copyright 2013  Veliki Osmijeh